Izvor: Wikipedia. Stranice: 31. Poglavlja: Clostridium, Leptospiroza, Lajmska borelioza, Trbušni tifus, Tetanus, Antraks, Kolera, Pseudomonas, Kuga, Šigeloza, Tularemija, Salmoneloza, Botulizam, Povratna vrućica, Bruceloza, Aktinomikoza, Listerioza, Kampilobakterioza, Tuberkuloza, Pneumonija, Vrućica štakorskog ugriza, Campylobacter, Sifilis, Hripavac, Gonoreja, MRSA, Bubonska kuga, Difterija, Erizipel, Q groznica, Dizenterija, Pseudomembranozni kolitis, Plinska gangrena, Erizipeloid. Izvod: Clostridium su anaerobne, sporogene, gram-pozitivne bakterije, koji su široko rasprostranjeni u prašini, tlu, na biljkama i u probavnom traktu ljudi i životinja. Iako je otkriveno gotovo 100 vrsta iz roda Clostridium, samo 25 do 30 uobičajeno uzrokuju bolest kod ljudi ili životinja. Najčešće manifestacije kolonizacije klostridijima u ljudi su blaga, kratkotrajna trovanja hranom i slučajna kontaminacija rane. Teške bolesti uzrokovane klostridijima, kao što su plinska gangrena (myonecrosis), tetanus i botulizam, relativno su rijetke, no mogu biti smrtonosne. One mogu biti posljedica traume, intravenske narkomanije ili ingestije domaće konzervirane hrane. Patogene vrste u vegetativnom obliku prozvode različite egzotoksine koji djeluju destruktivno na tkivo ili oštećuju živčanu funkciju, a biokemijski su i serološki definirani. Clostridium sp. nalaze se i u normalnoj flori, osobito debelog crijeva. Klostridiji mogu postati patogeni kad u tkivu postoji snižen oksidacijsko-redukcijski potencijal, visoka koncentracija laktata i snižen pH. Takvi abnormalni anaerobni uvjeti mogu nastati kod primarne arterijske insuficijencije ili nakon teških penetrantnih ili crush ozljeda. Što je rana dublja i teža, to je veća vjerojatnost nastanka anaerobne infekcije, a osobito ako je došlo makar i do minimalne kontaminacije rane stranim česticama. Klostridijske infekcije su sve češći nozokomijalni problem, napose u postoperativnih i imunokompromitiranih bolesnika. Teška klostridijska sepsa može ko...